Zarada od oglasa
Google, najpopularniji planetarni pretraživač interneta na čiju veb stranicu mesečno klikne 80 miliona ljudi, od
oglasa raznih kompanija godišnje zaradi preko - milijardu evra.
To je jedan odsto od ukupne godišnje potrošnje za oglašavanje na internetu u SAD, koja je lane iznosila 11,3 milijarde
dolara, otkrio je Erik Šmit, izvršni direktor Googlea.
U poređenju s učinkom ovog virtuelnog "kopača zlata", veoma skromnodeluje podatak da vlasnici domaćih sajtova od
oglašavanja zarađuju sume koje se ne mogu nazvati ni zlatnom prašinom.
- U Srbiji 2004. godine procena tržišta onlajn oglašavanja bila je oko 250.000 evra - kaže Dragan Varagić, koordinator
Specijalističkih studija iz oblasti elektronskog poslovanja Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu.
Cene banera (reklama na internet sajtovima) u poslednje dve godine pale su za nekih 50 procenata u proseku.
Varagić razloge za ovaj pad cena vidi u nesrazmeri velike ponude i zanemarljive tražnje.
Posećenost
Činjenica je da sada postoji više firmi koje plaćaju onlajn oglašavanje, ali to je i dalje veoma malo da bi došlo do
njegovog intenzivnijeg razvoja. U ovoj godini doći će do napretka na ovom planu jer je nekoliko stranih elektronskih
marketinških firmi tokom prošle godine ušlo na naše tržište - prognozira Varagić.
Prošle godine najposećeniji srpski sajtovi koji dobro prodaju reklame imali su preko 10.000 evra mesečnog prometa.
Ovaj rezultat, međutim, ne može se ostvariti bez ozbiljne službe komercijale s osobama koje znaju da prodaju banere
- koje ima manje od deset sajtova.
U Srbiji se u poslednjih godinu dana, prema Varagićevim rečima, znatno povećao broj sajtova koji imaju preko 15.000
posetilaca mesečno (indikativna posećenost).
- Takvih sajtova sada je preko 200. Međutim, posećenost kod nas i dalje ne znači uspeh u poslovnom smislu, jer je za
to potreban poslovni model i osobe koje mogu da dovedu do poslovnog uspeha. Da bi se došlo do velike posećenosti,
potrebno je da se ponudi interesantan sadržaj, a da bi se ta posećenost naplatila, potrebno je da je taj sadržaj
kreiran na osnovu potreba poslovnog modela veb-sajta - kaže Varagić.
Izrada jednog sajta danas se u Srbiji može platiti i po 50 evra. Tržište dizajna sajtova veoma je razvijeno, ali je
na njemu najveći broj amatera koji prodaju loše izrađene internet prezentacije. Dizajniranje ozbiljnog veb-sajta,
potpuno prilagođenog potrebama naručioca, može da košta i preko milion evra. Njih pak rade ozbiljne firme koje se
profesionalno bave ovim poslom.
U nacrtu republičke strategije razvoja telekomunikacija navodi se da je veb ekonomija "katalizator privrednog razvoja".
Taj katalizator i danas prilično "štuca" u svom radu.
- Došli smo do takvog stepena u razvoju domaćeg interneta da je sada najbitnija svest donosioca odluka u privredi i
politici, da je vreme za ozbiljnije investiranje u poslovanje na internetu. Veliki broj onih koji bi mogli nešto dobro
i isplativo da rade na internetu ne razmišljaju u tom pravcu ili zbog neznanja ne žele da se upuste u internet
"avanturu" na ozbiljniji način - kaže Varagić.